Simulacija (lat. simulatio, - onis, f. –pretvaranje,prijevara) proces izrade modela koji zamjenjuje realne sisteme (ideje, objekte, odnose), a koji se mogu koristiti radi istraživanja ili uèenja. Tako shvaæena simulacija može biti realizirana kao igra, misaoni eksperiment ili kompjuterska simulacija.  Simulacija kao strategija može biti u funkciji [..]

Kurikulum –latinska rijeè curriculum opæenito znaèi «hod» (zapravo, «tok») kroz pouku/ obuku. Taj hod, tok odvija se prema odreðenom planu i prema odreðenom programu. Kurikulum je pedagoški pojam koji obuhvata definirane ciljeve i sadržaje uèenja, metode, situacije i strategije, te nauène evaluacije. Ponekad se ovim izrazom misli samo na nastavni p [..]

Koncentracija nastave – sistem pokušaja da se prevladaju nedostaci predmetnog sistema. Ideja koncentracije nastave potièe od Zillera (19. stoljeæe), a u realizaciji je poprimila razlièite oblike. Tako su poznati pokušaji koncentracije osnovnih sadržaja uèenja oko osnovnog predmeta, ili su predmeti grupisani po srodnosti. Ponekad su život i ljudski [..]

Akcijsko istraživanje je specifièna vrsta empirijskog istraživanja koje se provodi uz neposredno pedagoško djelovanje. To je znanstveno utemeljeno mijenjanje pedagoškog procesa u kojem se glavni organizatori i kreatori toga procesa pojavljuju i kao istraživaèi. Akcijsko istraživanje podrazumijeva eksperimentalno istraživanje usmjereno na rješavanje [..]

Horizontalna i vertikalna korelacija nastavnog sadržaja Horizontalna korelacija je takva vrsta povezanosti nastavnog sadržaja koja podrazumijeva povezanost sadržaja razlièitih nastavnih predmeta na nivou jednog razreda. Pod vertikalnom korelacijom nastavnog sadržaja se podrazumijeva meðusobno povezivanje sadržaja na nivou više razreda. Možemo ih pr [..]

Strategija – opæenito neka globalna vještina, odnosno nauka o realizaciji neke složene djelatnosti npr. organiziranja odgojno – obrazovnog procesa. U didaktici i pedagogiji strategije obuhvataju metode i postupke, odnosno naèine aktiviranja uèesnika odgojno–obrazovnog procesa na ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja.

Dedukcija je oblik misaonog zakljuèivanja o pojedinostima na osnovu opæenitosti ili generalizacija. To je primjena opæeg na posebno i pojedinaèno koje pripada opæemu. U metodici se dedukcija naziva još konkretizacija jer se spoznate opæenitosti konkretiziraju pojedinaènim primjerima.

Determinizam –opæenito se odnosi na tezu prema kojoj sva zbivanja i u prirodi i u društvu, pa èak i ona psihièka, podliježu zakonima, odnosno, potpuno su odreðena njihovim uzrocima (vidi: Vrednovanje u nastavi).

Didaktika (kritièko–komunikativna) – didaktièko stajalište u èijem su središtu aksiomi komunikacije te moguæe smetnje (Rainer Winkel). Želi se bolje razumjeti složena praksa školskog djelovanja s obzirom na smetnje što se javljaju u procesu nastave.

Egzemplarna nastava – u osnovi naziva ovog sistema je rijeè exemplum što znaèi „uzor, primjer, model, tip“ koji je reprezentativan za odreðenu grupu  sadržaja. Egzemplarna nastava pretpostavlja samostalnu obradu od strane uèenika.